Štampa

Skadarska žaba-manje poznata vrsta istoimenog jezera

on .

Vodozemci, a posebno žabe predstavljaju jednu od najmarkantnjih grupa i simbol su vodenih i vlažnih staništa. Skadarsko jezero se čini kao idealan dom za vodozemnce, pa je tako njihov diverzitet u ovom zaštićenom području veoma izražen. Posebno se izdvaja po svom značaju kao endemična, ugrožena ali i indikatorska vrsta.

Štampa

Put mišara Miladina!

on .

Mišar (Buteo buteo) Miladin, čije smo ime odabrali zahvaljujući vašoj pomoć, prošlog četvrtka smo opremili GPS uređajem u okolini Podgorice. Ovo je prvi mišar obilježen GPS uređajem u Crnoj Gori.

Štampa

Odlaganje građevinskog otpada na Marezi

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica juče je uputio dopis Upravi za inspekcijske poslove - Odsjek za ekološku inspekciju, kako bi prijavili odlaganje građevinskog otpada na području Mareze.

Dopis prenosimo u cjelini.

Poštovani,

Predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica su u sklopu svojih redovnih aktivnosti monitoringa koje sprovode na području Bjelopavlića, danas 22. jula u ranim jutarnjim časovima, uočili nelegalne aktivnosti odlaganja građevinskog otpada na obali rijeke Matice.

U prilogu dostavljamo video snimak i mapu lokacije na kojoj je odlaganje otpada sprovedeno. Radi se o području koje je dio Parka prirode Zeta i pripada zoni II zaštite. Riječ je o močvarnom području koje je izuzetno važno za faunu vodozemaca i koje naseljavaju brojne zaštićene vrste. Takođe, područje je važno za boravak i očuvanje ornitofaune, a zbog svog značaja kao migratorni koridor prepoznato je i na međunarodnom nivou.

U neposednoj blizini predmetne lokacije, u toku su radovi na izgradnji bulevara od Podgorice do Danilovgrada. Ovim putem upućujemo inicijativu za inspekcijski nadzor i kontrolu na navedenoj lokaciji kako bi se utvrdio počinilac nelegalne aktivnosti i sprečila dalja devastacija važnog močvarnog staništa.

Štampa

Saopštenje za javnost povodom cenzure

on .

„Cenzura u medijima predstavlja institucionalni mehanizam zabrane javno upotrebljene pisane ili izgovorene riječi ili slike zbog opasnosti po društveni ili moralni poredak." Definicija je prihvaćena još u periodu prije štampanog novinarstva, a u današnje vrijeme kada više ne bi trebalo da se vode bitke za slobodu izražavanja a protiv cenzure, neprijatno nas je iznenadio potez urednika Jutarnjeg programa na Radio Televiziji Crne Gore.

Štampa

Sačuvajmo šume za generacije koje dolaze!

on .

Šumski ekosistemi imaju nemjerljiv značaj za cjelokupan živi svijet na planeti. Šume proizvode kiseonik, štite od poplava, klizišta i erozije, one su staništa, skloništa i izvor hrane za životinje. Nama ljudima, korisne su kao važan resurs za ekonomski razvoj, a jedan su od ključnih faktora u borbi protiv klimatskih promjena. Dok ovo čitamo i postajemo svjesni koliko su nam šume značjane, hektari kopna se pretvaraju u pustoš upravo zbog uništenja ovog važnog ekosistema. Veliki problem su nelegalne sječe, krčenja puteva, prenamjena u poljoprivredna zemljišta, ali se ipak kao daleko najveća prijetnja degradaciji šuma izdvajaju požari.

Blizu 60% teritorije Crne Gore je pokriveno šumama, koje se na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi. Veliko bogatstvo koje imamo, nesavjesnim ponašanjem i odnosom prema prirodi, možemo izgubiti bukvalno za jedan dan. Svake godine dešavaju se veliki šumski požari koji u najvećem broju slučajeva nastaju nakon namjernog paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada koji se zatim otrgne kontroli i zahvati šumski kompleks. Direktna šteta nastala kao rezultat požara najčešće se predstavlja kao ekonomski problem i izražava se u metrima kubnim izgubljene drvne mase. Međutim, ono što brojevi ne mogu pokazati je stvarni uticaj na ekološku fukciju šume. U potpunosti uništen biljni i životinjski svijet, zagađenje tla i vazduha, posljedice su koje možemo da vidimo i do 70 godina kasnije, koliko je jednoj opožarenoj šumi potrebno da se oporavi. Vatra djeluje direktno na vegetaciju i ekosistem u cjelini, ostavljajući za sobom pustoš koja se oporavlja narednih nekoliko decenija. Ona uništava nadzemni i podzemni dio biljke, a za posljedicu ima promjenu predjela i pokretanje ciklusa vegatcijskih sukcesija.

Za šumske požare ćete čuti da su prirodne katastrofe ali činjenica je da je u 95% slučajeva krivac za šumski požar - čovjek. Uzroci požara su razni, nekada je to nečija želja da namjerno uništi šumu, ali u najvećem broju slučajava šumski požari se dešavaju zbog nemara, neznanja i nedovoljne informisanosti. Kaznena politika kada su požari u pitanju, gotovo da se i ne primjenjuje. Sa druge strane, upravljanje šumskim resursima na način koji to danas činimo, ostavlja naše dragocjene šume velikom riziku i izloženost negativnim uticajima.

Sa željom da građanima predočimo koliko su šume važne i koliko zapravo možemo doprinjeti njihovom očuvanju odgovornim ponašanjem, izradili smo ovaj video.

Glas šumama dali su: Aleksandar Popaj Radunović, Dejan Dedović, Marija Božović, Dubravka Drakić, Aleksandra Mudreša, Igor Majer.
Snimanje i produkcija: CEZAM
Kadrovi šuma: Solutions4You i Beautiful Montenegro

Video je izrađen u okviru BioNET mreže, za potrebe regionalnog projekta koji podržava GIZ - ORF BDU u ime njemačke vlade, a Centar za zaštitu i proučavanje ptica realizuje u saradnji sa Centrom za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

Video možete pogledati OVDJE.

Štampa

Konkurs za izradu murala u Ulcinju

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) raspisuje konkurs za izradu autorskog idejnog rješenja i izvođenje odabranog predloga murala u Ulcinju, povodom godišnjice proglašenja Ulcinjske solane zaštićenim područjem.

Štampa

Podrška za projekat ReBorn

on .

I prije nego što je bila zaštićena, Ulicnjska solana je prepoznata kao važno područje za ptice, ali i kao lokalitet bogat florom i faunom, te je kao takav pogodan za razvoj ekoturizma. S ciljem da se solana ispromoviše kao značajna turistička destinacija, predstavljamo vam jednu od tri biznis ideje koju podržavamo u okviru projekta „Zaštita Ulcinjske solane", koji se implementira u saradnji sa njemačkom fondacijom Euronatur, a finansiran je od strane MAVA fondacije.

Štampa

Žalar blatarić

on .

Žalar blatarić (Charadrius hiaticula) poznat i po imenu kulik blatarić je mala barska ptica. U pitanju je selica koja se gnijezdi uz obale sjeverne i djelove zapadne Evrope. Zimu provodi uz obale zapadne i južne Evrope, u Africi, na Bliskom Istoku i Indiji. Kada gnijezdi, uglavnom zauzima pješčane i šljunkovite obale mora, jezera, bara ili rijeka. U periodu seobe i zimovanja, najčešće boravi na priobalnim muljevitim i pjeskovitim staništima ( plaže, lagune, priobalne močvare) kao i na kontinentalnim slatkovodnim jezerima i barama sa plitkom vodom.

Štampa

Ptica kukavica

on .

Vjerovatno ste bezbroj puta čuli priče o tome kako je kukavica ptica zlosutnica. Ipak, ima je u mnogim vjerovanjima. U nekim evropskim zemljama kukavica ima pozitivnu simboliku. Vjeruje se da donosi sreću i prosperitet onima koji drže novčić u trenutku kada kukavica ispusti svoj karakteristični zvuk. Nekada su naki narodi vjerovali da kukavica ima sposobnosti proricanja sudbine i može da kaže koliko je vremena preostalo nekom do vjenčanja ili rođenja djeteta ili nekog drugog važnog životnog događaja. Jedino što treba da se uradi jeste da se postavi pitanje u mislima i čeka se broj koliko puta kukavica ispušti zvuk. Prisustvo kukavice takođe je značilo i dobru žetvu.

Štampa

Komentari na Lokalnu studiju lokacije prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije „Krupac“ i „Slano“ kao i Nacrt Strateške procjene uticaja na životnu sredinu

on .

Začuđujuće i zabrinjavajuće je da u dokumentima Lokalna studija lokacije prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije „Krupac" i „Slano" kao i Nacrt Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, osim krakog opisa, nismo našli nikakve podatke ni procjene koje bi ukazale da se radila studija koja se tiče direktno ornitofaune ovog prostora, jednog od najznačajnijih u Crnoj Gori.

U poglavlju 2.1.1.7. „Biljni i životinjski svijet" Lokalne studije lokacije, navedene su samo opšte karakteristike, ugalavnom vodenih površina na prostoru Nikšićkog polje, gdje se navodi da je Slano jezero najznačajniji objekat za ptice na migraciji. Zanima nas na osnovu kojih podataka su iznešene ove tvrdnje? Naši podaci govore da je Slano jezero, a posebno jezero Krupac, veoma važno za vrste ptica koje zimuju kod nas, dok su za migratorne vrste od krucijalnog značaja plavne livade oko prirodnog toga rijeke Zete, kao i sami tok rijeke i njene obale. Upravo onaj dio polja koji će biti pogođen ovim projektom. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, na više mjesta navodi da će uslijed izgradnje nasipa doći do prestanka plavljenja okolnih livada (str 136.), međutim negativni uticaji po biodiverzitet su analizirani samo kroz aspekt gubitka vegetacije.

Najvažniji dio Gornjeg polja, je upravo dio plavnih livada na prostoru ispred Brezovika, jer predstavlja najveći ptostor u tom dijelu polja koji je ostao prirodan i očuvan, najviše zbog poplava koje nisu omogućile gradnju, naseljavanje i pritisak, kao što je to slučaj sa drugim djelovima polja.

Vanellus vanellus vivak Nikšićko polje Bojan Zeković

Upravo smo na lokaciji na kojoj se planira zahvat, evidentirali važne vrste koje su i bile kriterijum za pSPA, a tu se prvenstveno misli na ždralove (Grus grus), vivke (Vanellus vanellus), sprudnike ubojice (Calidris pugnax), sive svračke (Lanius minor), pirgave grmuše (Sylvia nisoria), livadske trepteljke (Anthus pratensis). U studiji „Conserving wild birds in Montenegro – Firs inventory of potential Special Protection Areas", nastaloj kroz projekat „Uspostavljanej mreže Natura 2000 u Crnoj Gori", sprovedenog u periodu od 2016. do 2019. godine, finansiranog od strane Evropske Komisije, nalaze se podaci i po vrstama i po predloženim lokacijama za SPA, između kojih je i Nikšićko polje. Za glavoča (Aythya ferina) Nikšićko polje je drugo najvažanije mjesto u Crnoj Gori, gdje godišnje zimje i do 9,000 jedinki! Nikšićko polje je u Crnoj Gori najvažnija lokacija za odmor ždralova (Grus grus), gdje se bilježe stotine jedinki, i jedno najvažnijih djelova polja je upravo dio polja na kojem se planira vaš projekat. Za malog kormorana (Microcarbo pygmaeus), ovo je četvrta najvažnija lokacija u Crnoj Gori, posmatrano sa aspekta zimovanja.

Vivku (Vanellsu vanellus) je ovo treća najvažnija lokacija u zemlji, posle Skadarskog jezera i Ulcinjske solane, gdje se dnevno bilježe stotine ptica u periodu migracije, poznati su slučajevi gdje je bilježeno preko 1,000 jediniki ove vrste (1,351 ind. – 03.03.2018.) Vrsta je bilježena i na plavnim livadama gdje se planira projekat. Sprudnik ubojica (Calidrix puganx) je vrsta šljukarice kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija za odmor na migraciji, na plavnim livadama se bilježe stotine, najviše 590 ind. do sada. Evidentirani na prostoru na kojem se planira projekat. Osim ždralova, i za sivog svračka (Lanisu minor) je Nikšićko polje najvažnija lokacija u Crnoj Gori, i to za vrijeme gniježđenja, sa populacijom od 30 do 50 gnijezdećih parova. Za još dvije ptica iz reda pjevačica Nikšićko polje je veoma važno, to je pirgava grmuša, kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija u Crnoj Gori, sa gnijezdećom populacijom od 274 do 548 parova, gustine od 5,9 parova po km2. I poljska trepteljka (Anthus campestirs), koja više voli suvlja staništa pa joj je Nikšićko polje poslednje na listi po važnosti ali svakako od velikog značaja. Populacija ove vrste u Nikšićkom polju je od 19 do 37 parova.

Nikšićko polje nalazi se na čuvenom jadranskom koridoru za migraciju ptica (Adriatic Flyway), i predstavlja važno odmaralište i hranilište na iscrpnim migracijama, posebno tokom proljeća. Nikšićko polje je kroz istraživanja koja su sprovodena tokom 2016.-2019., i na osnovu ranijih podataka koje ima Centar za zaštitu i proučavanje ptica, prepoznato kao buduće pSPA (Special Protection Area) područje a time i kao dio Natura 2000 mreže u Crnoj Gori odnosno i Evropskoj Uniji.

Na strani 64. u dokumentu Lokalna studija lokacije, kao zaključak se navodi sledeće „radovi na predviđenim lokacijama neće uticati na ukupan areal postojećih vrsta, niti će negativno uticati na ukupno stanje staništa u Crnoj Gori a koje je detektovano na ovom prostoru".
Sa druge strane Nacrt Streteške procjene uticaja navodi: "Izmjena riječnog u jezersko stanište znači da će ekološki uslovi biti u potpunosti promijenjeni, a to će nadalje izazvati izmjene u sastavu i brojnosti prisutnih zajednica u ovom dijelu rijeke" što pokazuje koliko dokumenti nisu komplementari I u kojoj mjeri su zaključci u Lokalnoj studiji lokacije paušalni I neutemeljeni. Moramo da naglasimo da je ovaj tip staništa jedan od najugroženijih, kako u svijetu, tako i kod nas, i da u tim uslovima ne možemo da dozvolimo nestanak i najmanjeg dijela prirodnog i netaknuto dijela polja. Posebno kada je u pitanju Nikšićko polje, koje je urbanizacijom, neplanskom gradnjom, velikim infrastrukturnim projektima iz prošlosti, kada su čitavi tokovi rijeka stavljeni u beton, spalo na veoma male površine koje i dalje čuvaju izvorno i prirodno stanje fenomena zvanog kraško polje.
Takođe zabrinjava što nijedan od dokumenata ne analizira potencijalne negativne uticaje na nizvodni dio Zete koji od nedavno ima status zaštićenog područja. Čak šta više, u Strateškoj procjeni uticaja navodi se da će predviđeni protok od 6m3/s omogućiti da korito ne ostane suvo, ali sa druge strane to predstavlja samo mjeru spašavanja donjeg toka Zete (str 137). Postavlja se pitanje u kojoj mjeri se prilikom planiranja projekta vodilo računa o nemjerljivim i nesagledivim posljedicama na područje koje je zbog svojih prirodnih karakteristika i bogatstva biodiverziteta stavljeno pod zaštitu.

Stoga smatramo da je oduzimanje ovog dijela od prirode, istavljanje pod uticaj ljudi za potrebe proizvodnje energije – nedopustivo! Treba li da napominjemo da je ovo jedini prirodno i netaknuti tok rijeke Zete koji je preostao na prostoru Nikšićkog polja?

Smatramo da dokument ne ispunjava uslove da bi bio ozbiljan dokument, i da bez detaljnije obrade ornitofaune na tom prostoru ne može zadovoljiti ono što su ciljevi jedne Lokalne studije lokacije.

banervolonter