Štampa

Kako pravilno napraviti kućicu za ptice

on .

Velike sječe šuma i sve češća urbanizacija grada smanjuju šanse za ptice koje gnijezde u dupljama, jer je sve manje starijeg drveća, a time i šupljina u njima. Iz toga razloga, često se prave kućice za njih, koje su im odlična zamjena za prvobitne i prirodne uslove. pak, iako iz najbolje namjere, ljudi često griješe kada prave kućice. Najčešće greške koje prave su pri pozicioniranju otvora kao i njegovoj veličini. Često se mogu vidjeti i veoma šarene kućice, pa one budu estetski lijepe ali u potpunosti neupotrebljive za pernate komšije.

U nastavku teksta možete pronaći nekoliko smjernica s kojima će te napraviti odličnu kućicu za ptice i na taj način učiniti njihovo gniježđenje uspješnim!

  • Za početak je važno da ustanovite o kojoj se ptici radi i da li gnijezdi u vašem okruženju. Imajte na umu da nijesu dovoljne samo kućice, već i adekvatna staništa za određenu vrstu ptice, a to mogu biti: drveće, livade, parkovi, itd.
  •  Kada pravite kućicu važno je da imaju otvor čija će veličina zavisiti od veličine vrste. Takođe, bitno je da ne prokišnjavaju.
  • Nemojte ih premazivati toksičnim farbama.
  • Otvor ne smije biti okrenut na direktnom suncu ili u pravcu najčešćih vjetrova.
  • Kućice moraju biti postavljene na bezbjednoj visini, kako bi ptice bile van domašaja predatora, poput mačaka.
  • Materijal s kojim pravite kućice treba da bude od mekog i lakog dvreta, poput jele, smrče, topole, vrbe. Ako ih napravite od plastike, metala ili sličnih materijala, kućice neće biti pogodne za ptice.
  • Pri izgradnji kućice, potrudite se da nađete suvo drvo, odnosno građu koja je dobro osušena. Time, kućica će imati veći rok trajanja, te su male šanse da će doći do iskrivljenja i pucanja istih.
  • Premazati kućicu je važno jer na taj način štitite drvo od propadanja, ali se nanosi samo spolja, kako ptice ne bi dolazile u kontakt sa bojom. Radi dužeg roka trajnja, nanosite i drugi sloj nakon sušenja.
  • Nikako ne upotrebljavati jarke boje, jer skreću pažnju grabljivicama i time predstavljaju direktnu opasnost po ptice.
  • Kućice je najbolje postavljati od oktobra do marta. Osim gniježđenja, tokom zime ih određeni broj ptica koristi i kao sklonište.
  • Veličina i širina kućice će zavisti od vrste ptice.

Ukoliko želite da napravite kućicu za neku od ptica, a nijeste sigurni kako ili vam treba još savjeta, budite slobodni da nam pišete na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. a mi ćemo vam više nego rado izaći u susret!

kucica

Štampa

Ranjeni pelikan pušten na slobodu

on .

Danas je, nakon 20 dana liječenja i oporavka, na slobodu puštena ženka kudravog pelikana, starosti 4-5 godina, koja je pronađena na Ulcinjskoj solani, u izuzetno lošem stanju sa paralizom nogu. Detaljnim snimanjem, frontalno i bočno, opravdane su sumnje da je ptica ranjena od čega je jedna od tri baline završila tik uz srce, a ne u kičmu kako smo zbog paralize pretpostavili. Ornitolozi CZIP-a su se 20 dana svakodnevno i u nekoliko smjena, brinuli o ptici koja je dobila ime Mišo, po rendžeru sa solane, koji je dao najveći doprinos u borbi protiv krivolova na tom području. Pa ipak, na iznenađenje svih, mjerenjem kilaže ustanovljeno je da je riječ o polno zreloj ženki te se nadamo da ćemo zabilježiti i njeno potomstvo i to putem video monitoringa u rezervatu Pančeva oka, Skadarsko jezero gdje je i puštena.

Štampa

Prvi sastanak partnera PA.CON projekta

on .

Putem online Zoom platforme održan je prvi sastanak partnera na projektu Panonsko-jadranska veza PA.CON, koji se sprovodi u okviru Interreg IPA CBC Programa prekogranične saradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020.

Štampa

CZIP uručio "Batlogger" Nacionalnim parkovima

on .

Predstavnik Centra za zaštitu i proučavanje ptica i projektni koordinator Jasmin Murić "Bear in Mind - Imaj na umu" prekograničnog projekta, uručio je ultrazvučni detektor za slijepe miševe (Batlogger), stručnoj saradnici za zaštitu faune Belmi Šestović i zamjenici direktora Nacionalnih Parkova Marineli Đuretić.

Ovaj uređaj koristi sposobnost slijepih miševa da se kreću i love uz pomoć ultrazvučnog sistema eholokacije i na taj način detektuje njihovo prisustvo, snimajući i analizirajući zvukove ovih životinja.

BATLOGGER M je napredni detektor prisustva slijepih miševa, kompaktan i svestran alat sa puno karakteristika za naučnike i sve ljude zainteresovane za zaštitu slijepih miševa. Ultrasonični zvukovi slijepih miševa snimaju se nepromijenjeni i u najboljem kvalitetu zvuka, u realnom vremenu i u punom spektru. BATLOGGER M se može koristiti za aktivno akustičko nadgledanje i kao detektor slijepih miševa.

Batlogger koji je doniran javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore će se koristiti za monitoring slijepih miševa na teritoriji NP Durmitor, gdje se nalaze 2 pećine značajne za ove životinje, u kojima istraživanja nisu sprovođena dugi niz godina. Takođe se znalo da je postojala velika populacija slijepih miševa u staroj školi u Tepcima (Opština Žabljak) koja će zahvaljujući ovom uređaju biti potvrđena.

Cilj donacije ovog uređaja je osnaživanje upravljača zaštićenih područja da vrše redovan monitoring biodiverziteta što je najznačajniji ulazni podatak za planove upravljanja, kako petogodišnje tako i godišnje, najvrijednijim područjima u zemlji. Nabavku ultrazvučnog detektora za slijepe miševe koju će koristiti NPCG, izvršena je u okviru projekta "Bear in Mind - Imaj na umu", koji finansira Evropska Unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, koji CZIP sprovodi u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine – Ornitološko društvo "Naše ptice" iz Sarajeva i Udruga za zaštitu okoliša i održiva razvitka "Naša baština" iz Tomislavgrada.

3

5

Štampa

Studija o procjeni kapaciteta zaposlenih u zaštićenim područjima

on .

Imajući u vidu da su zaštićena područja na lokalnom i nacionalnom nivou kamen temeljac očuvanja biodiverziteta, dok u isto vreme značajno doprinose egzistenciji ljudi u bliskom okruženju, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je pripremio Studiju koja se bavi procjenom kapaciteta institucija i organizacija koje rade na zaštiti biodiverziteta u četiri zaštićena područja u Crnoj Gori i Bosni i Hrecegovini: Nacionalni park ,,Durmitor'' i Park prirode ,,Piva'' u Crnoj Gori, kao i Nacionalni park ,,Sutjeska'' i Park prirode ,,Blidinje'' u Bosni i Hercegovini.

Izrada Studije ,,Izještaj o procjeni kapaciteta sa preporukama za izradu programa jačanja kapaciteta svih relevantnih subjekata za upravljanje četiri zaštićena područja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini'' je jedna od aktivnosti koje se implementiraju u sklopu prekograničnog projekta ,,BEAR in Mind: Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders'', koji finansira Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, kao i Ministarstvo javne uprave kroz program kofinansiranja projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova EU za 2020. godinu, a koji CZIP implementira u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine (Ornitološko društvo "Naše ptice" i Udruga za zaštitu okoliša i održiva razvitka "Naša baština").

Cilj Studije, osim procjene kapaciteta, je i pružanje podrške poboljšanju specifičnih vještina zaposlenih u admnistrativnim jedinicama zaštićenih područja, prevashodno nadzornika i svih čiji posao uključuje kontakt sa lokalnim zajednicama i širom javnošću, kako bi na najbolji način mogli da da primijene mjere zaštite za poboljšanje stanja ciljanih vrsta i unaprijede svoje vještine u komunikaciji sa lovačkim udruženjima i šumarskim sektorom (preduzećima koja se bave sječom stabala). Na osnovu Izvještaja, pripremiće se i poseban program obuke koji će se baviti izgradnjom kapaciteta ključnih aktera u implementaciji i sprovođenju zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštitte prirode, a sve u skladu sa direktivama EU.

,,Podaci koje smo dobili kroz slobodan pristup informacijama, kao i odgovori na upitnike koje su popunjavali zaposleni u sva četiri zaštićena podučja kojima se ova studija bavi, pokazuju da je potrebno intenzivno i u kontinuitetu raditi na jačanju kapaciteta osoblja kako bi došlo do optimalnog podudaranja vještina zaposlenih sa zahtjevima radnog mjesta na koje su angažovani. Menadžeri uglavnom nadgledaju svoje osoblje, ali bez relevantnih programa i taj ad hoc pristup razvoju kapaciteta nije održiv. Neke vještine postoje, ali nedovoljne da bi se garantovalo efikasno planiranje i upravljanje. Takođe, znanje i kapaciteti lokalnih samouprava u vezi sa njihovim obavezama po pitanju zaštite prirode su generalno niski. Iz tog razloga, Studija između ostalog predlaže i neke konkretne aktivnosti i obuke usmjerene na poboljšanje tehničkog kapaciteta osoblja zaštićenih područja za sprovođenje planova upravljanja i zaštitu i monitoring biodiverziteta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini'' kazala je Milena Kapa, ekspertkinja koja je radila na pripremi studije.

Pored analize kapaciteta i davanja preporuka za njihovo jačanje, Studija se bavi i analizom načina na koji se sakupljaju podaci o biodiverzitetu u gore navedenim zaštićenim područjima, međusobnom komunikacijom i razmjenom podataka između odgovornih institucija na svim nivoima, komunikacijom zaposlenih u zaštićenim područjima sa lokalnim zajednicama, kao i finansijskom održivošću četriri zaštićena područja.

Studiju možete naći OVDJE.

Štampa

Durmitor i okolina – nebesko stepenište

on .

Sjedimo na mjestu zvanom Pitomine, uronjeni u dubinu misli što nastaju iz pogleda ka masivu. Dobar dio trenutka ostaće u nama. Razapeti između oduševljenja i zabrinutosti, maštamo o prošlosti, brinemo za budućnost i zajednički gajimo istu želju – da jednog dana vidite i osjetite onako kako sada mi vidimo i osjećamo.

fotografija-1.-pogleda-sa-pitomina-ka-crvenoj-gredi-2Fotografija 1. Pogled sa Pitomina ka Crvenoj gredi

Izmaglica nad šumom u daljini, budi strah od toga da i tamo pale vatre. Većina ljudi je naviknuta na dim i crne pašnjake, nagorele obode šuma, bujice plamena što gutaju prostor i ubijaju sve bogastvo zemljišta. Zemljišta koje se hiljadama godina gomila po visoravni koju su strugali lednici, pa vode, pa stada, strugali zemljoradnici i isti ti južni vjetrovi koji sada nose polen sa smrčevih i jelovih šuma, tu izmaglicu u daljini koja ovog puta, srećom, nije dim vatre.

Bila je to noć kad smo uspjeli da vidimo vjetar.

fotografija-2.-polen-koji-podize-i-nosi-vjetarFotografija 2. Polen koji podiže i nosi vjetar

U ovim krajevima smo sa jednim posebnim razlogom, tražimo pjevališta tetrijeba, ili kako ih ovdje zovu – kolišta. Još jedna moćna riječ koju je narod pjesnički postavio na pravo mjesto. Kolišta su zbilja posebna mjesta, ako ste ornitolog za vas je to kao nordijcima Valhala. Mitska mjesta u šumi, borovi izvitopereni od starosti ili visoki od borbe, proplanci i borovnice do grla, tragovi srna i medvjeda i izmet tetrijeba pod krošnjama, koji često nazivamo „smoki". Obično stižemo pred svitanje da prebrojimo mužjake, ili u sumrak da ih brojimo kada dolaze da spavaju. Često i lutamo na granici noći i dana kroz prostrane šume tražeći nova mjesta. Prethodni sumrak smo proveli čučeći među mladim smrčama i slušajući srndaće, sve dok nije počelo okupljanje „šumskih konja" (Smatra se da je engleski naziv za tetrijeba capercaillie nastao iz galskih riječi capull coille što znači šumski konj). Zbilja, buka koju napravi tetrijeb dok polijeće na drvo, ili poplašen poleti sa njega, priliči bajkovitim opisima dubokih šuma i bića koja u njima nalaze spokoj dok kroz svoje kratke pokrete, ove ptice u nama probude onaj dio što stoji još iz dana kad smo stidljivo napuštali šume Afrike stremeći ka savanama. Šume su drugi svjetovi, dok tihujete u njima opipljivom činite onu neraskidivu sponu sa prirodom koja umiruje sve galope modernog doba. Tetrijebi su oko nas, deset mužjaka je zauzelo svoja stabla uz kratka oglašavanja. Proces koji u ovim šumama traje hiljadama, desetinama hiljada godina. Proces koji je više nego ikad ugrožen pomahnitalim nagonima i pogubljenim lutanjima nas ljudi. Pucnji u daljini, motorne šege, spržena stabla po brdima jesu brige koje utišamo dok tetrijebi pjevaju, ali ne smijemo da ih ignorišemo ako želimo da nastave svoju prastaru pjesmu.

fotografija-3.-staniste-tetrijeba-gluhanaFotografija 3. Stanište tetrijeba gluhana

fotografija-4.-staniste-tetrijeba-gluhanaFotografija 4. Stanište tetrijeba gluhana

Druga ptica iz porodice koka koju tražimo, jeste jarebica kamenjarka. To podrazumijeva goleti, sam masiv, litice, strane, divokoze, stada i pastire. Potpuna suprotnost onome šumskom što smo za neko kratko vrijeme ostavili iza sebe. Šumi se vraćemo kad se listovi predaju i počnu da padaju čekajući snijeg da ih pokrije i ušuška krošnje i zemlju. Jarebice se istražuju na jedan drugačiji način, koji se zove „playback", a sastoji se iz toga da se na određenim tačkama emituje zvuk tražene vrste i očekuje odgovor ptice u divljini, ili izostanak odgovora. U oba slučaja to predstavlja važan podatak, a više tih podataka na unaprijed određenoj teritoriji ili površini predstavlja popis.

fotografija-5.-kamene-vrleti-staniste-jarebice-kamenjarkeFotografija 5. Kamene vrleti, stanište jarebice kamenjarke

Traženje jarebice vas često dovede u poziciju da iz nekog drugog ugla posmatrate poznate pejzaže koji su česti motivi fa fotografisanje i vidik. To vam svakako i proširi shvatanje veličine i dinamike prostora, koji u slučaju Durmitora jeste grandiozan. Sa jedne tačke vidite jako puno. Vidite da se gužvanje zemljine kore pretvorilo u brojne vrhove, da su horizontalni sedimenti sada vertikalni. Vidite daleke kolibe i davno opisane katune, danas puste u odnosu na prve priče o njima. Vidite stada za koja vam treba par trenutaka da bi se razlikovala od kamenjara po kojem šetaju. Tihi pokreti i laveži od kojih se onaj isti čuje više puta, putujući prodolima i odbijajući se od stijene, upozoravaju da na ovim vjetrometinama još uvijek ima čuvara. I jarebica. Pjesma koja, moramo priznati, nije najljepša među pjesmama ptica, ali se prelijepo uklapa na mjestima sa kojih se čuje. Kao da kamen udara od kamen.

fotografija-6.-stada-ovaca-oko-valovitog-jezeraFotografija 6. Stada ovaca oko Valovitog jezera

fotografija-7.-kolega-igor-izvida-tereFotografija 7. Kolega Igor izviđa teren

Ima nekih pojava, prostora u našem narodu, narodima ili u molekulima, kad već idemo u detalje, koji su veći od nas i u čijoj sjenci volimo da utopimo našu sjenku. Najčešće na jedan invazivan i malo osjećajan način. U tom vrhu leži Durmitor. A podno njega rastu naše sjenke. Sjenke koje prijete da ugroze neponovljivi pejzaž na neponovljivoj planeti. Intezivna gradnja, odsustvo bilo kakvog planiranja, kriterijuma, a u krajnjoj liniji i osjećaja, napravili su Žabljak i okolinu veoma haotičnom, nepopravljivom. Durmitorska stara kuća toliko podsjeća na masiv Međeda, toliko pristaje ovom pejzažu, toliko je autentična, toliko je važna da bi se odustalo od nje, a odustalo se. Urušene stare kuće leže kao skeleti mamuta, pored njih nove ali sa daleko manjim sjajem od njihovih starih komšinica čija svjetlost buja i u ovim etapama raspadanja, tiho, moćno i ponosno.

Na teritoriji Opštine Žabljak je od 1997. do 2006. ilegalno izgrađeno oko 1000 vikendica i kuća, od toga 350 u granicama Nacionalnog parka. Vjerujem da su brojke nakon 2006. duplo veće, uostalom to je i vidljivo u prostoru.

fotografije-8.-i-9.-stare-durmitorske-kuceFotografije 8. i 9. Stare durmitorske kuće

Durmitor jeste kao nebesko stepenište, staro milionima godina. Na tim stepenicima su izgarane udoline, popunjene vodom u vidu brojnih jezera ili kakvi meandri rijeka, koji se strmo svaljuju u još niže udoline, kanjone, niz litice nabujale borovima baš kao što su stabla nabujala mahovinama. A ispod zemlje, mreža jama čiji najveći dio će zauvijek ostati misterija.

Stojimo u vremenu brzih promjena, uronjeni u dubinu misli što nastaju iz pogleda ka masivu. On ponosit a mi zabrinuti. Suprotno starim vremenima kad je narod bio ponosit a on brinuo o njima.

fotografija-10.-pogled-sa-pitomina-ka-sumama-oko-crnog-jezera Fotografija 10. Pogled sa Pitomina ka šumama oko Crnog jezera   

 


Štampa

Konkurs za novinarske radove se produžava do 25. oktobra

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) produžava konkurs za novinarske radove, koji bi se bavili problemima očuvanja Skadarskog jezera do 25. oktobra, kao i rok za predaju priča do 10. decembra.

Štampa

Zaštita prirode u stvarnosti i na papiru

on .

Proglašenje a zatim i efikasno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, srž je očuvanja biodiverziteta pa samim tim i ekosistemskih usluga. Snadbijevanje hranom, čistom vodom, zaštita od erozije, poplava, ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promjene, samo su neke od usluga koje dobijamo od prirode. Nažalost, uprkos njenom nemjerljivom i esencijalnom značaju, zaštita prirode u Crnoj Gori i dalje ostaje marginalizovana.

Štampa

Ptice lete, pa će se snać’

on .

Učešće javnosti u procesima odlučivanja o aktivnostima koje utiču na okolinu, jedan je od najvažnijih mehanizama zaštite prirode. Javne rasprave su namijenjene svima nama koji nismo direktni donosioci odluka i naše pravo da na njima učestvujemo snažan je alat u borbi za očuvanje naših najvrijednih resursa.

banervolonter