Predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, prisustvovala je sastanku, organizovanom od strane Evropske razvojne banke (EBRD – European Bank for Reconstruction and Development) na kojem su predstavljeni preliminarni podaci ponovljenog istraživanja o uticaju vjetroparka na ptice na Krnovu. CZIP je jedini prisustvovao sastanku iako su na isti pozvani i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine i Prirodnjačkog muzeja. Odsustvo relevantnih subjekata još jednom je potvrdio nezainteresovanost nadležnih institucija o uticajima koji vjetrolektrane mogu imati na ornitofaunu i prirodu uopšteno.

Federalni zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog predloženog vjetroparka na sjeverozapadu Misurija koji bi mogao imati uticaj na migracije ptica u Squaw Creek, području zaštite od nacionalne važnosti. Naime, kompanija Lenex Tradewind Energy iz Kanzasa planira izgradnju 150 vjetrenjača u okviru Rock Creek Wind Projekta, visine 500 metara. Pored planiranih na ovom području se već nalazi 100 vjetroturbina.

Treba li hraniti ptice zimi?

Ptice stanarice već milionima godina uspješno preživljavaju zime bez ljudske pomoći, a zapise o zimskom hranjenju nalazimo tek prije oko 200 godina.

Činjenica je da opstanak pojedinih vrsta ptica ne zavisi od zimskog hranjenja. Ptice u prirodi većinom pronalaze dovoljne količine hrane da prežive zimu, naravno, broj ptica koje će doživjeti proljeće zavisi i od toga koliko je zima bila jaka. No, mi smo u posljednjih nekoliko vijekova drastično promijenili, devastirali ili uništili mnoga prirodna staništa, te su se prirodni izvori hrane za ptice znatno prorijedili. Tokom zime, doba gladovanja, s dugotrajnim sniježnim pokrivačem i velikim minusima, uspjeh preživljavanja ptica se smanjuje i mnoge ne nalaze dovoljno hrane.

Stoga je odgovor na pitanje treba li hraniti ptice zimi - DA, posebno tokom oštrih zima.

BirdLife izvještaj, koji je predat sekterarijatu Bernske konvencije „Vjetroelektrane i ptice: Ažurirana analiza efekata vjetroelektrana na ptice, i najbolje praktične smjernice o integralnom planiranju i procjeni uticaja", pokazao je nove metode smanjenja negativnih uticaja vjetroelektrana, zasnovane na naučnim istraživanjima. Ovaj izvještaj predstavlja ažuriranu verziju dokumenta iz 2003. godine koji je do sada korišćen kao smjernica u projektovanju energetskih projekata zasnovanih na vjetru.