Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) raspisuje konkurs za izradu autorskog idejnog rješenja i izvođenje odabranog predloga murala u Ulcinju, povodom godišnjice proglašenja Ulcinjske solane zaštićenim područjem.

I prije nego što je bila zaštićena, Ulicnjska solana je prepoznata kao važno područje za ptice, ali i kao lokalitet bogat florom i faunom, te je kao takav pogodan za razvoj ekoturizma. S ciljem da se solana ispromoviše kao značajna turistička destinacija, predstavljamo vam jednu od tri biznis ideje koju podržavamo u okviru projekta „Zaštita Ulcinjske solane", koji se implementira u saradnji sa njemačkom fondacijom Euronatur, a finansiran je od strane MAVA fondacije.

Žalar blatarić (Charadrius hiaticula) poznat i po imenu kulik blatarić je mala barska ptica. U pitanju je selica koja se gnijezdi uz obale sjeverne i djelove zapadne Evrope. Zimu provodi uz obale zapadne i južne Evrope, u Africi, na Bliskom Istoku i Indiji. Kada gnijezdi, uglavnom zauzima pješčane i šljunkovite obale mora, jezera, bara ili rijeka. U periodu seobe i zimovanja, najčešće boravi na priobalnim muljevitim i pjeskovitim staništima ( plaže, lagune, priobalne močvare) kao i na kontinentalnim slatkovodnim jezerima i barama sa plitkom vodom.

Vjerovatno ste bezbroj puta čuli priče o tome kako je kukavica ptica zlosutnica. Ipak, ima je u mnogim vjerovanjima. U nekim evropskim zemljama kukavica ima pozitivnu simboliku. Vjeruje se da donosi sreću i prosperitet onima koji drže novčić u trenutku kada kukavica ispusti svoj karakteristični zvuk. Nekada su naki narodi vjerovali da kukavica ima sposobnosti proricanja sudbine i može da kaže koliko je vremena preostalo nekom do vjenčanja ili rođenja djeteta ili nekog drugog važnog životnog događaja. Jedino što treba da se uradi jeste da se postavi pitanje u mislima i čeka se broj koliko puta kukavica ispušti zvuk. Prisustvo kukavice takođe je značilo i dobru žetvu.

Začuđujuće i zabrinjavajuće je da u dokumentima Lokalna studija lokacije prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije „Krupac" i „Slano" kao i Nacrt Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, osim krakog opisa, nismo našli nikakve podatke ni procjene koje bi ukazale da se radila studija koja se tiče direktno ornitofaune ovog prostora, jednog od najznačajnijih u Crnoj Gori.

U poglavlju 2.1.1.7. „Biljni i životinjski svijet" Lokalne studije lokacije, navedene su samo opšte karakteristike, ugalavnom vodenih površina na prostoru Nikšićkog polje, gdje se navodi da je Slano jezero najznačajniji objekat za ptice na migraciji. Zanima nas na osnovu kojih podataka su iznešene ove tvrdnje? Naši podaci govore da je Slano jezero, a posebno jezero Krupac, veoma važno za vrste ptica koje zimuju kod nas, dok su za migratorne vrste od krucijalnog značaja plavne livade oko prirodnog toga rijeke Zete, kao i sami tok rijeke i njene obale. Upravo onaj dio polja koji će biti pogođen ovim projektom. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, na više mjesta navodi da će uslijed izgradnje nasipa doći do prestanka plavljenja okolnih livada (str 136.), međutim negativni uticaji po biodiverzitet su analizirani samo kroz aspekt gubitka vegetacije.

Najvažniji dio Gornjeg polja, je upravo dio plavnih livada na prostoru ispred Brezovika, jer predstavlja najveći ptostor u tom dijelu polja koji je ostao prirodan i očuvan, najviše zbog poplava koje nisu omogućile gradnju, naseljavanje i pritisak, kao što je to slučaj sa drugim djelovima polja.

Upravo smo na lokaciji na kojoj se planira zahvat, evidentirali važne vrste koje su i bile kriterijum za pSPA, a tu se prvenstveno misli na ždralove (Grus grus), vivke (Vanellus vanellus), sprudnike ubojice (Calidris pugnax), sive svračke (Lanius minor), pirgave grmuše (Sylvia nisoria), livadske trepteljke (Anthus pratensis). U studiji „Conserving wild birds in Montenegro – Firs inventory of potential Special Protection Areas", nastaloj kroz projekat „Uspostavljanej mreže Natura 2000 u Crnoj Gori", sprovedenog u periodu od 2016. do 2019. godine, finansiranog od strane Evropske Komisije, nalaze se podaci i po vrstama i po predloženim lokacijama za SPA, između kojih je i Nikšićko polje. Za glavoča (Aythya ferina) Nikšićko polje je drugo najvažanije mjesto u Crnoj Gori, gdje godišnje zimje i do 9,000 jedinki! Nikšićko polje je u Crnoj Gori najvažnija lokacija za odmor ždralova (Grus grus), gdje se bilježe stotine jedinki, i jedno najvažnijih djelova polja je upravo dio polja na kojem se planira vaš projekat. Za malog kormorana (Microcarbo pygmaeus), ovo je četvrta najvažnija lokacija u Crnoj Gori, posmatrano sa aspekta zimovanja.

Vivku (Vanellsu vanellus) je ovo treća najvažnija lokacija u zemlji, posle Skadarskog jezera i Ulcinjske solane, gdje se dnevno bilježe stotine ptica u periodu migracije, poznati su slučajevi gdje je bilježeno preko 1,000 jediniki ove vrste (1,351 ind. – 03.03.2018.) Vrsta je bilježena i na plavnim livadama gdje se planira projekat. Sprudnik ubojica (Calidrix puganx) je vrsta šljukarice kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija za odmor na migraciji, na plavnim livadama se bilježe stotine, najviše 590 ind. do sada. Evidentirani na prostoru na kojem se planira projekat. Osim ždralova, i za sivog svračka (Lanisu minor) je Nikšićko polje najvažnija lokacija u Crnoj Gori, i to za vrijeme gniježđenja, sa populacijom od 30 do 50 gnijezdećih parova. Za još dvije ptica iz reda pjevačica Nikšićko polje je veoma važno, to je pirgava grmuša, kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija u Crnoj Gori, sa gnijezdećom populacijom od 274 do 548 parova, gustine od 5,9 parova po km2. I poljska trepteljka (Anthus campestirs), koja više voli suvlja staništa pa joj je Nikšićko polje poslednje na listi po važnosti ali svakako od velikog značaja. Populacija ove vrste u Nikšićkom polju je od 19 do 37 parova.

Nikšićko polje nalazi se na čuvenom jadranskom koridoru za migraciju ptica (Adriatic Flyway), i predstavlja važno odmaralište i hranilište na iscrpnim migracijama, posebno tokom proljeća. Nikšićko polje je kroz istraživanja koja su sprovodena tokom 2016.-2019., i na osnovu ranijih podataka koje ima Centar za zaštitu i proučavanje ptica, prepoznato kao buduće pSPA (Special Protection Area) područje a time i kao dio Natura 2000 mreže u Crnoj Gori odnosno i Evropskoj Uniji.

Na strani 64. u dokumentu Lokalna studija lokacije, kao zaključak se navodi sledeće „radovi na predviđenim lokacijama neće uticati na ukupan areal postojećih vrsta, niti će negativno uticati na ukupno stanje staništa u Crnoj Gori a koje je detektovano na ovom prostoru".
Sa druge strane Nacrt Streteške procjene uticaja navodi: "Izmjena riječnog u jezersko stanište znači da će ekološki uslovi biti u potpunosti promijenjeni, a to će nadalje izazvati izmjene u sastavu i brojnosti prisutnih zajednica u ovom dijelu rijeke" što pokazuje koliko dokumenti nisu komplementari I u kojoj mjeri su zaključci u Lokalnoj studiji lokacije paušalni I neutemeljeni. Moramo da naglasimo da je ovaj tip staništa jedan od najugroženijih, kako u svijetu, tako i kod nas, i da u tim uslovima ne možemo da dozvolimo nestanak i najmanjeg dijela prirodnog i netaknuto dijela polja. Posebno kada je u pitanju Nikšićko polje, koje je urbanizacijom, neplanskom gradnjom, velikim infrastrukturnim projektima iz prošlosti, kada su čitavi tokovi rijeka stavljeni u beton, spalo na veoma male površine koje i dalje čuvaju izvorno i prirodno stanje fenomena zvanog kraško polje.
Takođe zabrinjava što nijedan od dokumenata ne analizira potencijalne negativne uticaje na nizvodni dio Zete koji od nedavno ima status zaštićenog područja. Čak šta više, u Strateškoj procjeni uticaja navodi se da će predviđeni protok od 6m3/s omogućiti da korito ne ostane suvo, ali sa druge strane to predstavlja samo mjeru spašavanja donjeg toka Zete (str 137). Postavlja se pitanje u kojoj mjeri se prilikom planiranja projekta vodilo računa o nemjerljivim i nesagledivim posljedicama na područje koje je zbog svojih prirodnih karakteristika i bogatstva biodiverziteta stavljeno pod zaštitu.

Stoga smatramo da je oduzimanje ovog dijela od prirode, istavljanje pod uticaj ljudi za potrebe proizvodnje energije – nedopustivo! Treba li da napominjemo da je ovo jedini prirodno i netaknuti tok rijeke Zete koji je preostao na prostoru Nikšićkog polja?

Smatramo da dokument ne ispunjava uslove da bi bio ozbiljan dokument, i da bez detaljnije obrade ornitofaune na tom prostoru ne može zadovoljiti ono što su ciljevi jedne Lokalne studije lokacije.

Ukoliko želite da vidite kukumavku, čaplju, ždrala, pupavca ili bilo koju drugu pticu, svoje slobodno vrijeme možete posvetiti posmatrajući ptice. Što im više vremena posvetite, to ćete ih bolje upoznati. Najbolje je da krenete od upoznavanja čestih i običnih vrsta našeg kraja. Što ih bolje poznajete, lakše ćete uočavati/indetifikovati druge.

Crna Gora je zauzela 74. mjesto na listi ekoloških zemalja svijeta, pokazuje Indeks ekoloških preformansi (EPI). Ovaj sistem rangiranja razvili su univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, koji ima za cilj da mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države.

Jedna od ptica selica koja je dio Spring Alive kampanje, a koju ovih dana možemo da vidimo u našem okruženju jeste pčelarica. Ovu pticu možemo da primijetimo upravo po svojim upečatljivim bojama, što je čini jednom od najšarenijih ptica u Evropi.

U ovo doba godine često nam ljudi javljaju kako su pronašli ptića na tlu, ne znajući kako postupiti i da li je sa njim sve u redu. Ono što je uobičajna situacija jeste da ptići ispadaju iz gnijezda, i ako nijesu povrijeđeni treba ih vratiti na granu drveta, a roditelji će ih sami naći. Ipak, postoji nekoliko kategorija ovih mališana i svaki od njih zahtijeva posebnu brigu.

Centar za životnu sredinu / Center for Environment, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije vas pozivaju da učestvujete u regionalnom foto konkursu koji se realizuje u okviru BioNET mreže, u cilju obilježavanja 5. juna, Svjetskog dana životne sredine.